Sjajan interview našeg predsjednika! Antonio Đureta u razgovoru za prestižni magazin Auto motor i sport ekskluzivno otkrio koje sve promjene donosi novi Zakon o osnovnom auto osiguranju. Naveo je kako stižu velike promjene, kako će procjene moći obavljati i sami serviseri, kako će se poštivati cjenici servisa, kako više nikada limari, električari, mehaničari... neće raditi za mizernu satnicu od svega 14 eura... 

Prema Auto motor i sportu HUAS je nakon dvije godine uspio nametnuti promjene. “Put do novog zakona je mukotrpan, a u njemu su sudjelovali i brojni drugi stručnjaci iz područja zaštite potrošača, auto biznisa, pravnici, državni službenici, profesori, finacijaši… Naš je predsjednik Antonio Đureta izjavio kako su nam jako blizu tektonske promjene na tržištu auto osiguranja. Više o svemu možete pročitati i u novom broju Auto motor i sporta koji je na svim kioscima.

Specijalizirani automobilistički magazin Auto motor i sport u svom novom broju koji je na svim kisocima donosi intervju s Antonijom Đuretom, predsjednikom HUAS-a koji je Kristijanu Tićaku, glavnom uredniku, otkrio kakva je bila borba s birokracijom, kako je naša Udruga uspjela ugraditi u prijedlog Zakona i niz promjena koje idu na ruku potrošačima i serviserima. Svakako pročitatje

AMS: Navodite da su na pomolu tektonske promjene na tržištu osiguranja. O čemu se zapravo radi?

Đureta: Problem s osiguravajućim društvima, naknadom štete i popravcima postoji od nastanka države Hrvatske. Kao predsjednik ‘Hrvatske Udruge Auto Struke’ (HUAS) iz prve ruke mogu navesti većinu tih problema. U prvom redu, servisere smeta odnos osiguravatelja spram njih. Konkretno, omalovažavanja njihove struke i kvalitete rada, potom zadanih normativa i cijene satnice koje im određuju osiguravateljske kuće. Osiguranike tj. korisnike osiguranja od automobilske odgovorosti pak smetaju nerealni iznosi nagodbi te predugi rokovi za isplatu šteta. Cilj izmjena Zakona o osnovnom auto osiguranju je povećati prava osiguranika, osigurati da se vozila nakon nezgode dovedu u prvobitno stanje te smanjiti monopol osiguravajućih kuća. Ujedno, ukinuti poražavajuće satnice rada koje osiguravatelji plaćaju serviserima, smanjiti nagodbe kao i ‘sivu’ ekonomiju proizašlu iz njih. Da skratim, želimo EU standarde u Hrvatskoj, ništa više niti manje od toga.   

AMS: Nagodbe su čest alat rješavanja naknade štete. U kojoj mjeri ih osiguranja koriste i jesu li fer prema osiguraniku?

Đureta: Nagodbama se u Hrvatskoj rješava čak 70 posto šteta – usporedbe radi, u Njemačkoj je taj broj na pet posto – a iznosi su u pravilu višestruko manji od stvarno nastale štete. U nedostatku novca za popravak vozila osiguranici pristaju čak i na takve sramotne iznose, te potom popravljaju svoja vozila u ‘fušu’, tj. u kućnim radionicama. Dakako, to ima izravan utjecaj na tehničku ispravnost vozila, ujedno je i udar na legalno postavljene poslove a država gubi milijune eura u proračunu.

AMS: Na koji način gubi država? Kroz PDV?

Đureta: Vrhovni sud je još 2013. zauzeo mišljenje da oštećeniku u bilo kojem pogledu pripada PDV. Dakle, ako vam je osiguravatelj u nagodbi ponudio iznos od 5000 kuna tj. 664 eura, onda je morao dodati i 25 posto PDV-a tj. 1250 kuna. Dakle, iznos je trebao biti 6250 kuna tj. 830 eura. Poanta odredbe Vrhovnog suda jest da oštećenik mora imati dovoljno sredstava kako bi vozilo vratio u prvobitno stanje, a za to mu u konkretnom slučaju treba i iznos PDV-a. Procjena naše udruge je da 1,3 milijarde kuna godišnje odlazi u likvidacije šteta, a budući da se 70 posto naknada šteta rješava nagodbom, ispada da država tu gubi ogroman novac. Ministarstvo Financija je stoga imalo sluha za naše zahtjeve, te su odlučili da nas uključe u radnu skupinu za izmjenu i dopunu Zakona o osnovnom auto osiguranju.

AMS: U redu, ali ja kao vlasnik vozila mogu odlučiti i da ne popravljam vozilo. Želim ga prodati oštećenog a manju prodajnu cijenu kompenzirat ću iznosom naknade štete. Ne bi li mi trebala biti ostavljena i takva mogućnost?

Đureta: Apsolutno. To je vaš izbor i puno pravo, no vi u tom slučaju imate i pravo na realnu naknadu štete, a ne da vas osiguranje ucjenjuje i nudi vam sramotno nizak iznos. Ili da vam pak određuje gdje ćete popravljati vozilo! Zašto bi to baš morao biti ovlašteni servis određen po kriterijima osiguravateljske kuće? U većini EU država dovoljno je da odete u bilo koju ovlaštenu radionicu, kod bilo kojeg servisera koji ima uredno prijavljen posao i plaća porez. Primjerice, kod većine kasko polica je sitnim slovima na zadnjoj stranici općih uvjeta napisano da u slučaju nastanka štete osiguravatelj ima pravo odrediti gdje će se vozilo popravljati! To ne samo da je suludo, već je i protupravno. U Hrvatskoj su osiguravatelji nametnuli monopol, a sve u cilju kako bi kontrolirali stanje u ovom poslu. Dvadeset godina su obilato iskorištavali privilegije i ostvarivali enormnu dobit, a sve na štetu osiguranika, servisera, potrošača, države…

AMS: Spomenuli ste i rokove vezane uz rješavanje naknade štete. Jesu li iz kuta osiguranika predugi?

Đureta: Apsolutno, no tu imamo problem s EU direktivom koja navodi rok i do 90 dana. Naš Zakon je tu nešto povoljniji za osiguranika, rok je do 60 dana, no unatoč tome i tu smo uspjeli ishoditi promjene na bolje. Naime, ako vam osiguratelj navede da je šteta pravno osnovana i pošalje vam obrazloženu ponudu, onda u roku od sedam dana od slanja ponude mora i isplatiti štetu. Ili najkasnije u roku od 60 dana od prijave štete. To su razumni rokovi koje smo očigledno morali dodatno urediti.

AMS: Koju još promjenu vidite kao krucijalnu?

Đureta: Velika je novost što ćete procjenu moći odraditi po vlastitom izboru, primjerice u servisnoj radionici, a ne kao što je to do sada bio slučaj isključivo kod procjenitelja koji radi za osiguranje. Dakle, doslovno ćete moći izravno s ceste u servisnu radionicu, gdje će najkvalitetnije i najstručnije procjeniti visinu štete i opseg radova.

AMS: Kada možemo očekivati stupanje na snagu novog Zakona i što će on donijeti vozačima?

Đureta: U ovom je trenutku Zakon u javnoj raspravi, i ukoliko se zadrži takav nacrt trebao bi u rujnu stupiti na snagu. Podzakonski akt bi pak trebala donijeti HANFA u roku od šest mjeseci od dana stupanja zakona na snagu. Promjene koje donosi ovaj Zakon su iznimno važne, i mišljenja sam da će se osiguravatelji morati prilagoditi nekim novim pravilima i potpuno promijeniti pristup tržištu. Vozači će imati bolju pravnu zaštitu i moći će slobodno odlučivati o ‘sudbini’ vozila nakon nastanka štete. Ako ništa drugo, nagodbe će biti realnije i pravednije.

AMS: I za kraj, koji biste savjet dali vozačima kada je osiguranje u pitanju?

Đureta: Nekada nije najisplativije uzeti najjefiniju policu osiguranja, koliko god vam to zvučalo čudno. Jer, zbog 100 li 200 kuna manjeg iznosa radite potecijalan problem drugima koji će se možda jednom morati naplatiti s vaše police. Primjerice, jedan veliki hrvatski osiguravatelj često odbacuje pravnu osnovu štete u svrhu odugovlačenja procesa. Vama kao oštećeniku tako ostaje tek mogućnost da tužite vlasnika vozila koji je skrivio štetu, što neki i čine. Upravo vi možete sutra biti u baš takvoj situaciji, stoga pametno birajte osiguravajuće kuće u kojima ćete osigurati vozilo. Potražite stoga osiguravatelja koji nudi više i koji će se pobrinuti da vam olakša situaciju u kojoj se potencijalno možete naći. Uzmite dodatne pakete u polici, zaštite se od divljači, oštećenja stakla i sl. To je ujedno i moja poruka osiguravajućim kućama – ponudite nešto više svojim klijentima, borite se za njih… Uostalom, kako ćete povećati svoj udio na tržištu ako su vam police iste već dva desetljeća. To jednostavno nema smisla. 

Razgovarao: Kristijan Tićak Foto: HUAS, mph