Udružimo se, traži to od nas dr. sc. Boris Podobnik, profesor, prodekan ZSEM-a i znani hrvatski analitičar iz Ekonomskog savjeta UGP-a., jedan je od najgovorljivijivijih zagovornika udruživanja.

–       Bit zadruga je generalno da ono što je nemoguće ili preskupo malima, udruženima postaje moguće i isplativo, kaže dugogogodišnji vanjski suradnik na Boston Univ.

Profesor koji je i član krovne udruge poduzetnika, UGP-a, tvrdi kako se puno lakše boriti na tržištu zajedno, jer zadruge manje i srednje firme čine konkurentnijima.

HUAS je jedan od najboljih i najučinkovitijih primjera strukovnog udruživanja. Što će vas biti više, to ćete biti jači!

Dr. sc. Boris Podobnik jedan je od onih učenih ljudi koji se ne drži slijepo katedre. Ovaj profesor koji je doktorirao fiziku na Sveučilištu u Zagrebu, a post-doktorirao je na Sveučilištu u Bostonu 1999. godine zanimljiva je znanstvena pojava u Hrvatskoj, jer je prirodnoj nauci pridodao i ekonomiju s kojom se danas intenzivno bavi. On je predavao Statistiku na ZSEM-u, a i Operativno istraživanje na Sveučilištu u Rijeci. Trenutno je na ZSEM-u šef dodiplomskog smjera „Business Analytics“.  Uz sve to je i član Nadzornog odbora UGP-a (Udruge glasa poduzetnika) i čini sve da svoja znanje prenese tamo gdje je to itekako potrebno, na teren gdje se stvaraju nove vrijednosti.

Dr. sc. Boris Podobnik nerijetko ističe kako je budućnost malih i srednjih poduzetnike upravo u udruživanju. Zanimljiva je povijesna priča grupiranja poduzetnika, a profesor rado navodi kako je to fenomen star dva stoljeća. Na našu veliku žalost u nas udruge i zadruge ne igraju veliku ulogu, za razliku od pametnog svijeta gdje je zadrugarstvo moćan način ekonomskog povezivanja i u maloprodaji, pa je tako u Švicarskoj 85% tržišta maloprodaje unutar zadruga, a u Švedskoj je to oko 20%. Mi smo daleko od toga. Još su gori podaci po nas kad je riječ o udruživanju u poljoprivredi. Prve zadruge na njemačkom govornom području stvorio je glavom i bradom FW Raiffeisen.

Austrijski poljoprivrednici su prije 200 godina shvatili da su cijene poljoprivrednih proizvoda niže kad je obilje plodova i FW Raiffeisen je savjetovao gradnju silosa kako bi se hrana sačuvala za vremena kad će cijena biti veća. Jasno, silosi su preskupi za jednog seljaka, ali prihvatljivi za selo. Kasnije su poljoprivrednici shvatili da im treba i neko financiranje i tako je nastala RBA u Austriji. Biti zadruga je generalno da ono što je nemoguće ili preskupo malima, udruženima postaje moguće i isplativo. 

Imali smo rijetku prigodu razgovarati sa znanstvenikom koji je surađivao sa Sveučilištem u Bostonu, Sveučilištem Harvard, Nacionalnim sveučilištem u Singapuru, Sveučilištem Halle, Sveučilištem za informacijske znanosti u Tokiju, Sveučilištem u Lecceu i Sveučilištem znanosti i tehnologije u Istočnoj Kini.

Ovo je prvi, kraći dio, velikog intervjua, kojeg smo pred koji dan s profesorom imali u Udruženju obrtnika grada Zagreba.

HUAS: Zašto je dobro učlaniti se u zadruge, u udruge?

Podobnik: Krize su uvijek izazov i tada se iznova pitamo kako najbolje odgovoriti na njene izazove. Mi smo posljednjih godina kontinuirano njima izloženi. Dvije pune godine smo bili pod covidom-19, sad pod ratom. Što su veće krize to je veća vjerojatnost da ćete bankrotirati. Svatko tko je normalan poduzetnik, koji je svoj novac uložio u biznis, naravno da želi smanjiti mogućnost vlastitog bankrota. Da biste umanjili taj rizik, vi morate rapidno smanjivati troškove.

HUAS: Kako se to najbolje radi?

Podobnik: Najefikasniji instrument za preživljavanje u crnim danima je udruživanje. Tako premda ste mali, vi udruživanjem lako i to preko noći postajte veliki i ozbiljan igrač na tržištu.

HUAS: Što je biti udruživanja?

Podobnik: Vi tako ne samo virtualno, već i de facto postajete puno jači i manje izloženi udarima kriza. Vi ste članstvom u udrugama uspjeli sačuvati svoju neovisnost, i dalje ste mali kad nastupate sami kao poduzetnik, ali udruženi s trećima vi imate novu, puno veću dimenziju i moć. To je biti udruživanja.

HUAS:  Naše je udruženje čisto strukovno udruženje, a Udruga glasa poduzetnika koju vi vodite ima puno šire i sveobuhvatnije interese. Kako se male i velike udruge mnogo udruživati i mogu li se?

Podobnik: To ne da je dobro, to je poželjno i neminovno. Glas poduzetnika je krovna udruga ama baš svih poduzetnika koji su naši članovi. Mi potičemo istovremeno da se poduzetnici organiziraju i u svoje vlastite branše, a vi ste jedan od takvih najboljih i najučinkovitijih primjera. Potičemo ih u da djeluju u našoj, u velikoj udruzi, u krovnoj organizaciji. Naprosto vi kao mala udruga teško ćete ostvarivati najznačajnije poduzetničke promjene i to je „core biznis“ krovne udruge, no zato to bolje i efikasnije radite kad je riječ o specijalističkim temama. Ovo što radite na području auto osiguranja je senzacionalno, jer na dobrom ste putu da iz temelja promijeniti nakaradno postavljen sustav.