Poštovani članovi i ostali u struci,
nastavno na HUAS INFO 2/2017 šaljemo vam izvještaj o najvažnijem događaju ove godine u našoj autostruci KONVENCIJI HRVATSKE AUTOSTRUKE 2017 održanoj u Zagrebu u prostorijama HGK 10.11. 2017.
Konvenciju je otvorio gospodin Hrvoje Paver pomočnik direktora sektora za trgovinu u HGK. Prisustvovali su ovaj puta vrlo brojni voditelji iz Ministarstva Gospodarstva, mjeriteljstva, obrazovanja, zaštite potrošača, radionica, novinara i ostalih što je bilo vrlo bitno za početak reforme autostruke Hrvatske.
Na prvu temu vezanu uz potrošače tj vlasnike vozila i pravo na siguran i kvalitetan popravak Jasenka Perić u svojoj je prezentaciji naglasila kako je udio autostruke u sektoru trgovine u Splitsko-Dalmatinskoj županiji ca 23% od ukupnog prihoda, te naglasila kako je taj velik prihod pokazatelj kako bi se trebalo više pažnje posvetiti autostruci i problemima iste.
Nadalje poručila je kako izjava kojom vlasnik vozila opunomučuje radionicu za direktnu isplatu osiguravatelja isključuje vlasnika vozila iz procesa obrade šteta koji imamo danas, te bi isto trebalo mijenjati…
Vezano za istu temu Ivica Iviček dopredsjednik HUAS-a i consultant procesa popravka vozila istaknuo je u svojoj prezentaciji novu suradnju HGK i HUAS vrlo bitnu za nastavak reforme autostruke.
HUAS tako „gura“ tehnički aspekt jer ima alate i znanje koje je dobio iz EU organizacije AIRC. Tako se može izračunati cijene rada prema Njemačkom modelu koji je odobren u ministarstvu Gospodarstva, zatim može se dobiti pristup tehničkim informacijama svih brendova automobila, može organizirati potrebna školovanja i dati
tehničku podršku radionicama…
HGK će „gurati“ komercijalni aspekt jer moše doći do institucija i kontrolirati sve kroz zakonsku regulativu i tako dati komercijalnu podršku radionicama i ostalim čimbenicima vezanim uz popravak i održavanje vozila.
Također naglašeno je u prezentaciji potrebno ulaganje u radionicama kroz adekvatnu opremu, pristup tehničkim informacijama i školovanjima kako bi se novi modeli automobila koji danas imaju ugrađene nove vrste tvrdih metala radi sigurnosti putnika adekvatno popravile. Pokazan je slučaj „nepravilan popravak VW Pasat“ i neotvaranja airbaga nakon crash testa!
Nadalje takvo ulaganje potrebno je uvrstiti u izračun cijene rada radionice koji HUAS može izraditi u radionici na temelju troškova iz bilance poduzeča putem softwera SVS odobrenog od Ministarstva Gospodarstva.
Vezano za formiranje cijenu radnog sata radionice na nedavnom sastanku HGK –HUAS u Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja dobiveni su naputci u kojem se naglašava zabrana bilo kakvog „grupnog“ dogovora oko cijene rada radinice. Znači jedino mogući zakonski i strukovno opravdan je postupak izračuna cijene radnog sata u radionici te zatim razgovor managera te radionice sa velikom strankom – npr. osiguravateljima…
Oko te važne teme uskoro će biti organiziran „okrugli stol“… Druga točka konvencije i poboljšanje suradnje poduzetnika autostruke sa državnim institucijama predstavio je Hrvoje Paver.
U njegovoj prezentaciji vidljivi su bili zabrinjavajući podaci porasta prodaje rabljenih vozila kroz zadnji period od 10 godina u razdoblju krize i nakon nje. Problem je prisutan zbog već ionako „starosnog parka vozila“ u Hrvatskoj koji je preko 12 godina u prosjeku i na ovaj se način ne popravlja situacija već pogoršava… Novi zakon o mogučnosti odbijanja pretporeza pravnih osoba kod kupnje novih vozila mogao bi popraviti isto.
Nadalje naglasio je problem popravka vozila u „sivoj zoni“ zbog trenda isplate štete putem „pogodbe“ koji je porasao čak na 75% ukupnih isplata šteta kod popravka vozila u Hrvatskoj.
Odgovor na moguće pitanje zašto je to tako je u biti jednostavan: Osiguravatelji isplačuju i guraju takav način isplate putem pogodbe jer se ne obračunava PDV i to im je jeftinije 25%!
Logično je nadalje da vlasnik vozila nema dovoljno novaca da popravi vozilo u ovlaštenoj ili neovisnoj radionici jer oni moraju obračunati PDV!!! Na kraju auto završava u „sivoj zoni“ gdje je upitna kvaliteta i „točnost popravka, a Hrvatska državna blagajna je siromašnija za milone/milijarde kuna!!
Treća točka i tema IT tehnologija u automobilima obrađena je kroz prezentaciju gosta iz Njemačke Dietera H. i tvrtke Repair Pedia koja posjeduje IT platformu tehničkih informacija poravka vozila svih brendova.
Dioničari Repair Pedia su Google i Microsoft s jedne strane potrebne za kvalitetnu IT platformu i druge strane dioničari koji posjeduju tehničke informacije potrebne za popravak vozila…
Prezentacija je bila vrlo zanimljiva i pokazala je kako doći u nekoliko sekundi kroz „Google način“ do potrebne informacije i kupiti samo nju (ca 8 eur) za razliku od sadašnje mogućnosti kupnje „tehničkih prava“ (3-4000 eur godišnje) od svakog proizvođača pojedinačno…
Četvrta točka i tema obrazovanje produktivnih djelatnika obrađena je prezentacijom gospodina Zvonara iz agencije za obrazovanje. Problem je u konstantnom padu broja upisanih u strukovna zanimanja mehaničara,
autolimara, autolakirera,..
Tako je u Hrvatskoj prema podacima g. Zvonara prije dvije godine upisano 45 autolakirera i 50 autolimara…
On je predstavio pomak u sektoru automehaničara gdje su promijenili naziv zanimanja u automehatroničar te imali regionalna natjecanja kako bi popularizirali to zanimanje. U zanimanja autolimara i autolakirera zaključeno je nakon prezentacije da će HGK, HUAS i agencija pokrenuti slične aktivnosti u populariziranju istih kao i mogučnosti doškolovanja-prekvalifikacija…
Problem nedostatka autolimara i autolakirera već je prisutan i to jako dobo znamo. Koliko je sada prisutno limara/lakirera u Hrvatskoj pokušajmo izračunati?
Ako uzmemo podatak da imamo ukupno ca 150 000 šteta u Hrvatskoj godišnje, zatim prosjek broja sati po šteti je po statistici 12h, onda to pretvorimo na godišnju razinu (150 000×12) te dobijemo 1 800 000 prodanih sati godišnje!
Ako pomnožimo 240 radnih dana sa 8 dobijemo godišnje prisutne sate u radionici jednog djelatnika (limara/lakirera) 1920 h.
Nadalje produktivnost limara lakirera po našoj procjeni je ca 50% što znači 4 sata dnevno može biti produktivno odrađeno. (1920 -50% = 960 h)
Znači 960h jedan djealatnik produktivno ostvari godišnje. Na kraju podijelimo ukupan broj prodanih sati u Hrvatskoj 1 800 000h sa 960 produktivnih sati te dobijemo 1875 – što je broj djelatnika limara / lakirera trenutno koji radi u radionicama u Hrvatskoj!
Da li je broj upisanih od 45 autolakirera i 50 autolimara dovoljan ako imamo informaciju da ih se u struci kasnije zaposli svega nekoliko ??? Na kraju nakon konvencije zaključak je da imamo tri bitne stvari koje treba riješiti kroz sljedeće razgovore i okrugli stol:
➢ Cijena rada (napraviti izračune u nekoliko radionica kao temelj
rasprave…)
➢ Pogodba (analizirati postojeće stanje…)
➢ Obrazovanje / prekvalifikacija autolakirera, autolimara…
Izvijestiti ćemo vas o rezultatima okruglog stola koji će se održati uskoro. U međuvremenu molimo Vas da stupite u kontakt sa Markom Radićem koji radi u HUAS – u na bazi podataka svih čimbenika u struci i pošaljete mu aktualne mail
adrese voditelja ili vlasnika kojima su potrebne ove informacije. Također trebamo i podatke Vaše firme kako bi stavili vašu lokaciju na web stranicu HUAS.hr, te kako bi npr. buduće generacije mladih mogle potražiti vas za obavljanje prakse, zatim stranke i sl.
Lijep pozdrav,
HUAS Team
